Obranjen magistarski rad "Profil zaposlenog prevoditelja HZJ"

Hrvatsko društvo prevoditelja znakovnog jezika

Magistarski Rad Nives Gotovac: Profil zaposlenog prevoditelja HZJ

Nives Gotovac, prevoditeljica HZJ-a osim što je preuzela predsjedničku funkciju u travnju, u rujnu je uspješno obranila magistarski rad u sklopu prestižnog međunarodnog programa EUMASLI - European Master in Sign Language Interpreting, čime je dodatno doprinijela razvoju ove još uvijek nedovoljno prepoznate profesije u Hrvatskoj.

EUMASLI 

EUMASLI je diplomski program prevođenja znakovnih jezika koji traje 2,5 godine i obuhvaća suradnju triju europskih sveučilišta: HUMAK (Finska), Magdeburgh Stendhal (Njemačka) i Heriot-Watt (Škotska). Program okuplja studente iz cijelog svijeta, pružajući im priliku za stručno usavršavanje i razmjenu znanja s renomiranim predavačima poput Jemine Napier i Grahama Turnera. Studenti tijekom programa sudjeluju na predavanjima, istraživačkim projektima i međunarodnim razmjenama, što ga čini jedinstvenim u polju prevođenja znakovnih jezika.

Magistarski rad Nives Gotovac predstavlja prvi iscrpan uvid u profesionalni profil prevoditelja hrvatskog znakovnog jezika. Cilj istraživanja bio je odgovoriti na tri ključna pitanja:

1. Tko su prevoditelji HZJ-a u Hrvatskoj?
2. Kako su se educirali za ovu profesiju?
3. Koje su mjere potrebne za profesionalizaciju prevoditelja HZJ-a?

Ključni rezultati istraživanja

Istraživanje, koje je uključivalo 55 prevoditelja iz cijele Hrvatske, donosi vrijedne uvide u rad i izazove s kojima se suočavaju prevoditelji HZJ-a:

Demografska slika: Većina prevoditelja su žene (85%), najčešće rođene 1982. godine, s prosječnim iskustvom rada između 5 i 15 godina. Prevoditelji su najčešće zaposleni na puno radno vrijeme, dok neki dodatno volontiraju ili rade na projektima bez dodatne naknade.

Edukacija: Hrvatski znakovni jezik većina je naučila unutar obitelji, dok su drugi prošli razne tečajeve. Formalno obrazovanje za prevođenje HZJ-a u Hrvatskoj ne postoji, što naglašava potrebu za uvođenjem stručnog programa.

Izazovi: Iako većina prevodi s hrvatskog govornog jezika na HZJ, razlike u razini edukacije i definiranju uloga (prevoditelj, tumač, komunikacijski posrednik) otežavaju standardizaciju profesije.

Preporuke za budućnost

Na temelju rezultata istraživanja, Nives Gotovac predlaže nekoliko ključnih koraka za unapređenje profesije:

1. Uvođenje formalnog obrazovanja: Potrebno je uspostaviti prilagođene programe za prevođenje HZJ-a koji će pružiti sustavnu edukaciju za nove generacije prevoditelja.
2. Jednaka dostupnost prevoditelja: Veći broj prevoditelja treba biti prisutan i u ruralnim dijelovima Hrvatske, čime bi se osigurala dostupnost usluga svima.
3. Standardizacija terminologije: Jasno definiranje uloga prevoditelja, tumača i komunikacijskih posrednika važno je za razumijevanje i prepoznavanje profesije.
4. Poboljšanje uvjeta rada: Osiguravanje adekvatnih primanja i prepoznavanje dodatnog rada nužni su za zadržavanje i motivaciju prevoditelja.

Zainteresirani mogu rad pročitati u cjelosti na sljedećoj poveznici 

https://www.theseus.fi/bitstream/handle/10024/809771/Gotovac_Nives.pdf?sequence=5&isAllowed=y