Projekt Glazbene mladeži
Prije nekoliko godina, točnije 2021.Hrvatska glazbena mladež obratila se Društvu prevoditelja HZJ-a sa zahtjevom za partnerstvom u projektu pod nazivom "Glazba u mom kvartu". To je prvi online program kojem se najmlađe, ali i one starije, uvodi u svijet glazbene umjetnosti. Cilj programa jest da se djeci i mladima omogući na primjeren način doživjeti glazbu, u primjerenom prostoru u neposrednoj blizini stanovanja i to besplatno, u njihovom centru za kulturu i gradskoj četvrti u kojoj stanuju. U suradnji s Hrvatskim društvom prevoditelja znakovnog jezika želja je bila podignuti standard programa i osigurati pristup nagluhoj i gluhoj djeci i mladima umjetničkim sadržajima. Rado sam se odazvala na suradnju jer sam, kao CODA (dijete gluhih roditelja), pripadnica zajednice gluhih od najranije dobi svjedok činjenice da su gluhi zakinuti za informacije o glazbi samo zato što su gluhi, što je zapravo vrlo nepravedno. Gluhi mogu uživati u glazbi, ritmu, mogu učiti o povijesti glazbe, o instrumentima, o skladateljima, o izvođačima i sve ono što čini glazbu uopće. Program Glazbene mladeži je edukativan i vrlo zanimljiv, a prijevod na HZJ za mene vrlo izazovan i interesantan. Kroz nekoliko video materijala približeno je gluhoj i nagluhoj djeci i mladima bogatstvo glazbenog opusa klavira, gudala, načina sviranja, karakteristika i opisa izgleda instrumenata, te nekoliko skladbi i skladatelja.
Suradnja se nastavlja i kroz program pod nazivom "Mlada osoba upoznaje orkestar" povodom kojeg se, uživo u velikoj dvorani Vatroslava Lisinskog, govori o glazbenim instrumentima, orkestralnim grupama i orkestru uz moderatora, cijenjenog skladatelja i dirigenta Berislava Šipuša. Orkestrom ravna maestro Tonči Bilić. Veličanstveno i vrlo poučno uz mogućnost da se istovremeno gleda i osjeća glazba, gluha i nagluha djeca imala su priliku doživjeti i vidjeti scenski nastup dviju plesnih skupina. Nakon toga suradnja se nastavlja i kroz program pod nazivom "Carmina Burana za mladu publiku", kanonsko i najčešće izvođeno djelo zborske literature 20. stoljeća. U velikoj koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog se, kroz scensku kantatu u tri dijela, njemačkoga skladatelja Carla Orffa iz 1936., pokušava dobiti odgovore na zanimljiva pitanja poput onoga zašto je Orff posegnuo baš za zbirkom latinske srednjovjekovne poezije iz 13. stoljeća? Što nam govore nova otkrića o rukopisu pronađenom 1806. u benediktinskom samostanu Benediktbeuern u Bavarskoj? Zašto je ova skladba preživjela sve režime (pa i onaj totalitarni!) i u koje su se sve svrhe nakon Drugoga svjetskoga rata koristile neke od najpopularnijih tema Orffove Carmina Burana kantate? Zašto je unatoč svojim kritičkim tekstovima i dalje ostala na vrhu najpopularnijih djela tzv. ozbiljne glazbe? Što nam Carmina Burana govori o studentskom životu srednjega vijeka? A što o ljubavi? Muzikologinja Hana Breko Kostura na originalan i intrigantan način otkriva odgovore kojima se otvara jedan novi, nedovoljno istražen svijet za gluhu i nagluhu djecu i mladež. Kao prevoditeljica HZJ koja je dobila priliku za suradnju, ponosna sam i u isto vrijeme zahvalna jer smatram da su ovakvi projekti hvalevrijedni primjeri u kojima sudionici glazbene zajednice potvrđuju da se slažu s tvrdnjom da gluhi mogu sve, osim čuti i da male stvari čine itekako veliku razliku.
Nadija Lovreković
